Jedan dan u Đakovu: putovanje kroz vrijeme, tradiciju i okuse Slavonije

Đakovo posjetiteljima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Toliko je toga za vidjeti! Prošećite najvećim crkvenim trgom nakon onoga u Rimu i otkrijte najljepšu katedralu od Venecije do Istanbula. Divite se ljepoti i raskoši konja lipicanaca na Državnoj ergeli, a zatim predahnite u jednom od đakovačkih restorana uz čašu mirisne graševine ili domaću rakijicu. Ako volite manifestacije, osvojit će vas Đakovački vezovi sa svojom kulturno-folklornom tradicijom, ili pak Bušari s najboljom karnevalskom atmosferom. Kada god se odlučili posjetiti, Đakovo će vas osupnuti svojom ljepotom i zabaviti raznolikim sadržajima…

U samom srcu Slavonije, na 111 metara nadmorske visine, smjestio se grad Đakovo. S obzirom da njegova povijest seže sve do 11. stoljeća, nije ni čudo da Đakovo posjetiteljima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji se stapaju u prostor i s brojnim drugim kulturno povijesnim spomenicima čine ovaj grad prepoznatljivim i jedinstvenim. Đakovo je najbolje obići pješice, kako biste potpuno doživjeli njegovu posebnost i ljepotu. 

Pogled iz zraka na katedralu i Đakovo

09:00 – Obilazak Strossmayerovog trga i okolnih znamenitosti

Na početku đakovačkog korza (od Strossmayerova trga), od proljeća 2013., sjedi brončani kip Luke Botića, rad akademskog kipara Marijana Sušca. Ovaj kip dar je đakovačkih supružnika Benašić svojim sugrađanima povodom 150. obljetnice smrti znamenitog književnika.

Kip Luke Botića

Biskupski dvor

Biskupski dvor je rezidencija đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Jednokatna je dvokrilna građevina baroknih stilskih karakteristika, smještena južno od katedrale sv. Petra. Gotovo cijeli frontalni dio dvora do trga, sagrađen je sredinom 18. stoljeća za vrijeme biskupa Ćolnića, dio je dozidao biskup Krtica, a južno krilo, do parka, izgradio je biskup Raffay. Dvor je temeljito obnovljen uoči posjeta pape Ivana Pavla II. Đakovu. Vraćena je izvorna boja pročelju koje resi ulazni portal nad kojim je niša sa skulpturom Blažene Djevice Marije s Isusom, rad đakovačkog kipara Vatroslava Doneganija. U dvoru se nalazi i kapela posvećena sv. Josipu, ostatak prethodne katedrale.

Kaptolske ili kanoničke kurije

Kaptolske ili kanoničke kurije djelo su kasnobarokne arhitekture u Đakovu. Izgrađene su najvećim dijelom za vrijeme biskupa Mateja Franje Krtice u 18. st. Povod gradnji bila je povelja Marije Terezije izdana povodom sjedinjenja Bosanske i Srijemske biskupije. Kurije su namijenjene zboru svećenika koji u biskupijskim središtima vrše posebne, u novije vrijeme pretežno liturgijske službe, a nazivaju se kanonicima i pripadaju crkvenoj ustanovi koja se naziva stolni kaptol. Prvi spomen kaptola u Đakovu seže u 1293. godinu. Od 2008. godine kaptol u Đakovu nosi naziv Prvostolni kaptol đakovačko-osječki.  

Kasnobarokne kurije kaptola – svjedočanstvo duge crkvene tradicije Đakova

Spomenik biskupa J. J. Strossmayera

Spomenik biskupa J. J. Strossmayera, prema modelu Roberta Valdeca, oblikovao je kipar Marijan Sušac. Postavljen je 1999. godine i nalazi se ispred katedrale Sv. Petra. Bez onoga što je biskup Strossmayer učinio i što je bio, nemoguće je danas zamisliti Đakovo. On je najspominjaniji Đakovčanin u pisanim dokumentima, novinama i knjigama te na internetu, jedini kojeg je moguće pronaći u najcjenjenijoj svjetskoj enciklopediji Britannici i jedan je od ključnih ličnosti hrvatske povijesti.

Spomenik Josipa Jurja Strossmayera ispred katedrale Sv. Petra

Spomenik Berda

Spomenik Berda, autora Šime Vidulina, postavljen je 2002. godine. Prikazuje glazbeni instrument izrađen od bijelog kamena na ulazu u Strossmayerov park, gdje se održavaju Đakovački vezovi. 

Lijevo: Spomenik Berda, Desno: Đakovački vezovi su dani kad svakako trebate doći

Strossmayerov park

Kao i u većem dijelu Hrvatske, u 19. stoljeću ruše se srednjovjekovni bedemi i podižu parkovi i šetališta. Nastaje tada tako i znameniti đakovački park, ukras i „pluća grada”, omiljeno šetalište, ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih vezova i, ne najmanje važno, prvih ljubavnih sastanaka naraštaja Đakovčana. Iako park danas svi nazivaju Strossmayerovim, njegov nastanak seže u vrijeme jednog drugog zaslužnog đakovačkog biskupa. Na porušenim obrambenim zidinama starog grada biskup Emerik Mirko Raffay (1816. – 1830.) dograđuje južno krilo dvora, te uređuje i vrt ispred južnog pročelja i započinje s uređenjem voćnjaka i sadnjom egzotičnog drveća.

Tako nastaje jedan od najvažnijih prirodnih ukrasa našega grada, u kojem se nalazi i pozornica Đakovačkih vezova s amfiteatralnim gledalištem koje se obilato ispunjava mnoštvom od 1967. od kada se u parku održavaju priredbe Đakovačkih vezova. Na istaknutom mjestu u parku nalazi se i neobičan kamen za koji Đakovčani smatraju kako je riječ o meteoru. Nažalost, riječ je samo o kamenu rožnjaku terestričkog podrijetla, najvjerojatnije zaostalom od gradnje katedrale, ali dovoljno zanimljivom da još uvijek golica maštu Đakovčanima i njihovim gostima.

Znameniti đakovački park je ukras i “pluća” grada

10:00 – Posjet Katedrali sv. Petra i Spomen-muzeju J.J. Strossmayera

Đakovačka katedrala sv. Petra – „najljepša između Venecije i Istanbula”

Đakovačka katedrala, remek-djelo biskupa Josipa Jurja Strossmayera, građena je od 1866. do 1882. godine i smatra se jednim od najvrjednijih kulturnih spomenika Hrvatske. Sagrađena prema nacrtima bečkih arhitekata Karla Rösnera i Friedricha Schmidta, katedrala je savršeni spoj neoromaničkog i neogotičkog stila.

Katedrala u predvečerje

Njezina bogato oslikana unutrašnjost s 43 freske i brojnim skulpturama domaćih i europskih umjetnika ostavlja bez daha svakog posjetitelja. Poseban ugođaj prostoru daju veličanstvene orgulje s više od 5.000 svirala te impresivna kripta u kojoj počiva sam Strossmayer. Papa Ivan XXIII. nazvao ju je „najljepšom katedralom između Venecije i Istanbula”, a svaki posjetitelj koji zakorači u njezinu raskošnu nutrinu razumjet će zašto.

Interijer ostavlja posjetitelje bez daha

Spomen-muzej J.J. Strossmayera

Osnovan 1991. godine, čuva uspomenu na jednog od najznačajnijih hrvatskih velikana 19. stoljeća – teologa, političara, humanista i vizionara. U šest prostorija muzeja izloženi su dokumenti, knjige, fotografije, umjetnine i osobni predmeti koji svjedoče o njegovu bogatom životu i djelovanju. Strossmayer, vođen geslom „Prosvjetom k slobodi”, potaknuo je gradnju đakovačke katedrale, utemeljio JAZU (danas HAZU) i obnovio Sveučilište u Zagrebu. Muzejska građa podijeljena je u tri zbirke – likovnu, sakralnu te zbirku knjiga i dokumenata, a u potkrovlju se redovito održavaju likovne izložbe.

Spomen-muzej J. J. Strossmayera – posvećen njegovom životu i djelu

11:00 – Posjet Crkvi Svih svetih

Župna crkva Svih Svetih u nekim se zapisima spominje najprije kao crkva sv. Lovre, koja je tijekom turske vladavine pretvorena u jednu od tri džamije na prostoru današnjeg Đakova – Ibrahim-pašinu. Drugi izvori tvrde da je turska džamija podignuta na tlu spomenute crkve. Jedina je ostala očuvana sve do danas, no pretrpjela je određene izmjene kroz nekoliko arhitektonskih zahtjeva. Ljudevit Seitz zaslužan je za dekoracije u interijeru, a riječ je o kopiji bizantsko – maurskog stila.

Prekrasan interijer u kopiji bizantsko-maurskog stila

11:30 – Posjet Muzeju Đakovštine – čuvar baštine srca Slavonije

Utemeljen davne 1951. godine, Muzej Đakovštine već više od sedam desetljeća brižno čuva priče, predmete i sjećanja koji oblikuju identitet ovoga kraja. Smješten u prelijepoj historicističkoj zgradi iz 19. stoljeća u središtu grada, muzej nudi fascinantno putovanje kroz vrijeme – od prapovijesnih nalaza do bogate kulturne i etnološke baštine Đakovštine.

Njegovi stalni postavi otkrivaju svijet slavonske tradicije, zanata i svakodnevice, dok povremene izložbe, radionice i koncerti oživljavaju duh zajedništva i stvaralaštva. U suvremenom depou i knjižnici čuva se tisuće vrijednih predmeta, dok prostrano muzejsko dvorište sve češće postaje mjesto kulturnih događanja. Muzej Đakovštine živo je mjesto susreta kulture, povijesti i emocije, koje posjetiteljima otkriva dušu Đakova i Slavonije.

Detalj iz Muzeja Đakovštine

12:30 – Ručak u restoranu s lokalnom kuhinjom

Okusi Đakova: Gdje jesti pravu slavonsku hranu

Kuća dida Tunje – tradicija na tanjuru

Smještena u samom središtu grada, Kuća dida Tunje (Ul. Stjepana Radića 2) prava je adresa za one koji žele okusiti autentičnu slavonsku kuhinju. U rustikalnom ambijentu s mirisom peći na drva poslužuju se jela poput čobanca, fiš-paprikaša, šarana na rašljama i domaćih rezanaca s piletinom. Svako jelo priprema se prema starim receptima, uz domaće vino ili čašicu šljivovice. 

Bistro Loora – spoj tradicije i suvremenog okusa

Ako tražite nešto moderniji pristup tradicionalnoj kuhinji, Bistro Loora u centru grada nudi upravo to. Na meniju su lokalni specijaliteti s modernim twistom – domaće tjestenine s gulašem, burgeri od slavonske junetine i kreativni deserti s domaćim pekmezima. Uređenje je suvremeno, ali s toplim slavonskim detaljima koji stvaraju ugodnu atmosferu.

Restoran Laguna – dobra hrana, kao kod kuće

Restoran Laguna u Đakovu (Ul. Stjepana Radića 17) pravo je odredište za ljubitelje domaće, tradicionalne kuhinje. Svakoga dana priprema ukusne dnevne menije temeljene na provjerenim receptima slavonske i hrvatske gastronomije. Svježe namirnice, autentični okusi i topla, obiteljska atmosfera čine Lagunu idealnim mjestom za ukusan i povoljan obrok – bilo da ste na pauzi, u prolazu ili želite jednostavno uživati u dobroj hrani kao kod kuće.

Omakase – novo gastro odredište

Od nedavno u Đakovu otvoren je Omakase (Ul. Antuna Gustava Matoša 7), moderan restoran pod vodstvom chefa Gorana Kuncea, koji uvodi potpuno novo iskustvo kušanja hrane na ovim prostorima. Restoran donosi spoj vrhunske azijske kuhinje, kreativnih Asian fusion jela i raznovrsnih sushi specijaliteta. Posebnu atrakciju čini Chef’s Table – ekskluzivno iskustvo gdje gosti iz prve ruke prate pripremu jela i kušaju posebne menije kreirane samo za tu priliku. Ponudu upotpunjuju i pažljivo osmišljeni kokteli koji savršeno zaokružuju gastronomski doživljaj. Chef Goran Kunce donosi Đakovu novi standard kulinarstva, spajajući tradiciju, inovaciju i visoku kvalitetu. Ako tražite drugačije iskustvo i vrhunske okuse – Omakase je nova adresa koju vrijedi posjetiti.

Okusi Đakova – spoj tradicije, domaćih recepata i suvremenih gastronomskih doživljaja

Ostalu gastronomsku ponudu Đakova možete pogledati na linku ovdje. 

14:00 – Posjet Državnoj ergeli lipicanaca Đakovo

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Đakova i Slavonije su konji lipicanske pasmine, koja se u Đakovu uzgaja već više od pet stoljeća. Tradicija uzgoja započinje 1506. godine pod biskupom Mijom Kesarićem, a današnja Državna ergela Đakovo smatra se jednom od najstarijih u Europi.

Poseban procvat ergela je doživjela u 19. stoljeću za vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kada se prelazi na isključivi uzgoj lipicanaca. Danas se na dvije lokacije, u središtu grada i na imanju Ivandvor, uzgajaju i dresiraju ovi plemeniti konji, poznati po eleganciji i snazi.

Ergela je i mjesto ponosa Đakovčana: posjetili su je i članovi britanske kraljevske obitelji! Kraljica Elizabeta II. Posjetila je ergelu 1972. godine, a  vojvotkinja Camilla 2016. godine. Danas posjetiteljima nudi vođene ture, jahanje i predstave konjičke dresure – nezaboravan doživljaj slavonske tradicije i plemenite ljepote.

Lipicanci (Državna ergela Đakovo)

16:00 – Posjet Majstorskom kovačkom obrtu „Vinković“ – tradicijsko i umjetničko kovanje

Udruženje obrtnika Đakovo ima mali broj tradicijskih i umjetničkih obrta pa je tako izrazito ponosno na majstorski kovački obrt „Vinković“. Vlasnik je obrta Franjo Vinković nakon 20 godina rada u tom zanatu jedan od sedam službeno registriranih majstora kovača u Hrvatskoj i jedini u Đakovu. Majstorski kovački obrt „Vinković“ bavi se ponajviše ručnom izradom kovanih elemenata za eksterijer i interijer pa je stoga većina predmeta unikatne izrade. Franjo je u svojoj radionici do sada ugostio domaće i svjetski poznate novinare i medije iz Kine, Japana, Rusije, Francuske, SAD-a, Njemačke, i dr., a francuski je časopis Le Figaro pisao o Franji u sklopu reportaže o Slavoniji. Svakako treba pohvaliti i istaknuti trenutne poslove: angažman Gradskog muzeja Vinkovci na izradi rimskih mačeva, restauracija ograde oko kapelice sv. Ante u Dalju i angažman Sveučilišta u Rijeci na Patricijskoj gradskoj kući „Moise” na Cresu.

Franjo – jedini đakovački kovački majstor

17:30 – Kava ili sladoled na korzu

Đakovački korzo nosi naziv Ulica pape Ivana Pavla II. i to je središnja gradska promenada i najživlja ulica u Đakovu. Ona povezuje Trg Josipa Jurja Strossmayera (gdje se nalazi katedrala) s gradskim parkom i glavnim gradskim sadržajima. Lokalno stanovništvo i dalje je jednostavno zove Korzo, i to je tradicionalno mjesto okupljanja, šetnje i druženja Đakovčana, osobito vikendom.

Korzo – najživlja ulica u Đakovu

Savjet za kraj  

Na odlasku iz Đakova, ne propustite svratiti do Ivandvora, pastuharne Državne ergele, smještene uz autocestu A5 – idealno mjesto za kratki predah i oproštaj s gradom konja, kao savršen završetak uz kadrove prirode!

Savršen završetak jednodnevnog posjeta Đakovu – gradu lipicanaca

I za sam kraj — jedan dan u Đakovu jednostavno nije dovoljan. Ostanite barem dva i doživite pravo vikendholičarenje, onako kako ga Slavonija najbolje zna ponuditi.

Tekst i fotografije: Turistička zajednica Grada Đakova